Svi poklonici sunca i sunčanja znaju da prekomjerno izlaganje suncu osim svih neželjenih djelovanja u smislu bolesti kože dodatno još ubrzavaju starenje kože. UV zračenje u sunčevom spektru je najveći pojedinačni faktor u starenju kože a posebno kod pušača. Koža je najveći organ u tijelu i trebamo posebno brinuti o njoj.

Postoji legenda da kada se dostigne trideseta, gubite 100.000 moždanih ćelija a nove se ne stvaraju ali na svu sreću to je samo mit. Moždane ćelije zaista umiru ali se nove stvaraju i tokom života se uspostavljaju nove veze među njima. Kod odraslih osoba mozak se skupi oko 2% svakih deset godina ali to ne znači da može da obavlja svoj posao podjednako dobro. Kada govorimo o očuvanju zdravlja mozga slobodni radikali napadaju mozak kao što napadaju i druge ćelije u tijelu.

Neki medicinski stručnjaci sugerišu da ishrana bogata vlaknima može da smanji rizik od pojave bolesti ali ima istraživača koji to i poriču. Dijetetska vlakna su ugljeni hidrati koje tijelo ne može da probavi. Pomažu da održite urednu probavu i potiču opšte blagodati za organizam. Iako postoje činjenice da su dijetetska vlakna dobra za zdravlje većina ljudi ih unosi manje nego što je potrebno. Količina vlakana koju bi trebalo unjeti u organizam varira od 18 do 25 grama dnevno ali je prosječna potrošnja uglavnom u nivou od 10 do 12 grama.

Brokoli su član porodice kupusnjača među kojima se nalaze još kupus, karfiol, kineski kupus, kelj, prokulica i potočarka. Na žalost, često vidimo da na tanjirima brokoli ostaju po strani a posebno ga djeca ne vole. Međutim, istorijski gledano brokoli su bili čest obrok još u starom Rimu. Rimljani su ga često servirali u vinu, puteru ili biljnim sosovima.